Dnevne vrućine ove su godine uranile te je za preživljavanje bilja u parkovima neophodna voda. Cvjetnjake, drvorede mladih stabala, nove nasade, cvijeće i viseće košarice, dnevno zalijevamo iz cisterne, iz leđne prskalice ili iz automatskog sustava za navodnjavanje. Ručno zalijevanje bilja obavlja se ujutro, a noću iz sustava za automatsko navodnjavanje.
Automatski sustavi za zalijevanje cvjetnjaka postavljeni su na rotorima u Grabriku, Novom centru, u Krležinoj i na Švarči. Zalijevamo cvijeće u 1.625 m² cvjetnjaka, 300-injak visećih košarica i žardinjera, oko 500 komada mladih stabala, 350 m² ružičnjaka te ostale nasade.
Visoke temperature potiču isparavanje tla i gubitak neophodne vlage za rast korijena biljke. Zalijevanje je u osnovi uzgojna mjera u biljnoj proizvodnji kojom se tlu dodaju one količine vode potrebne za optimalni rast i razvoj biljke.

Osnovna svrha navodnjavanja je da biljci kompenzira tekućinu koju biljka upija kroz korijen i lišće, a gubi isparavanjem tla i cijeđenjem tla. Ova kompenzacija je neophodna ako se želi sačuvati ravnoteža vlažnosti i hranjivosti zemlje koja je jako bitna za život biljaka.

Za uspješno zalijevanje postoje pravila. Zalijevati je najbolje kasno navečer ili rano ujutro. Potrebno je održavati ravnomjernu vlažnost tla. Ono mora biti temeljito i na način koji će štedjeti vodu. Kod ručnog zalijevanja treba voditi brigu o potrebnoj optimalnoj količini vode, a kod automatskog to određuju programirani senzori. Vlagu koja je neophodna za rast bilja nastojimo zadržati i posipavanjem sječke iznad korijena biljke i omotavanjem trstike oko debla drvoreda mladih stabala.