Zelenilo značajnu pažnju poklanja i izdavačkoj djelatnosti. Tako smo u proteklih 10 godina, između ostalog, tiskali i tri knjige.
„Katoličko groblje Dubovac“
Posljednja u nizu je nedavno predstavljena publikacija „Katoličko groblje Dubovac“, autorica Tatjane Horvatić i Marinke Mužar, za fotografije su bili zaduženi Igor Čepurkovski i Dinko Neskusil, za likovno oblikovanje Sandra Bolfek, a sve je uredio Radovan Radovinović. Ova knjiga osim važnosti povijesne perspektive ima i svoju turističku dimenziju za naš grad.
Naime Katoličko groblje Dubovac je najznačajnije i najveće katoličko groblje u Karlovcu te je član (A.S.C.E.) asocijacije europskih starih groblja te ova publikacija idealna za prezentaciju našeg groblja Dubovac, ne samo domaćim ljudima, već i turistima.
“Karlovačka groblja“
Knjigu pod nazivom „Karlovačka groblja“ izdali smo 2007. godine. Knjiga je tiskana u nakladi od tisuću primjeraka, a autori su bili Radovan Radovinović i Zvonimir Gerber. Objavljivanjem ove knjige ušli smo u skupinu gradova koji, poput Zagreba, Rijeke, Osijeka, Splita i Varaždina – javnosti predaju knjigu o svojim grobljima.
Valja reći da “Karlovačka groblja” kojima upravlja “Zelenilo” obuhvaćaju šire gradsko područje.
Međutim, ova knjiga obuhvaća šest gradskih groblja: Katoličko, Pravoslavno, Židovsko, Vojno, Hrnetić – nekadašnje banijansko groblje i Jamadol.
„Zelenilo u Karlovcu – Povijesni pregled i parkovna flora“
Knjiga „Zelenilo u Karlovcu – Povijesni pregled i parkovna flora“ autora Radovana Radovinovića i Antuna Alegra ugledala je svjetlo dana 2012. godine. Tiskana u nakladi od tisuću primjeraka. Unutar korica ove knjige čitatelj će dobiti odgovor na pitanje kako je Karlovac postao grad parkova te na to kako su nekadašnji bedemi zamijenjeni jedinstvenim Kružnim šetalištem, kako su malarični šančevi pretvoreni u parkove, kako su ozelenjeni noviji dijelovi grada i, konačno, koji su ljudi svojim marom i ljubavlju tome doprinijeli. Knjiga nadalje donosi opise gradskih parkova, drvoreda i zelenila, govori o njihovu nastanku i promjenama kroz vrijeme te navodi imena bilja zasađena u njima. Završava pregledom najčešćih vrsta drveća i grmlja, kako bi čitateljima pružila novi pogled na zelenilo kroz koje svakodnevno prolaze često ga ne videći.
