Pozivamo građane da obavljaju svakodnevni nadzor svojih živica i grmova jer je redovita kontrola najučinkovitija za opstanak šimširovih živica koje napada šimširov moljac. Ako uočite gusjenice odmah ih treba uklanjati.
Štetnik, odnosno šimširov moljac može se suzbiti mehanički, što je ekološki najprihvatljiviji način, i kemijskim metodama. Tijekom proljeća i ljeta kada se primijete gusjenice grmovi se mogu protresti i gusjenice će pasti na zemlju gdje se onda mogu mehanički uništiti.
Kemijski se može suzbiti insekticidima od kojih su najprihvatljiviji oni neškodljivi za pčele i to dok su gusjenice mlađe i nisu zaštićene u zapretku (aktivne tvari tiakloprid – Calypso, Biscaya, Sonido) ili imaju manji negativni učinak na okoliš i korisne organizme (npr. Metoksifenozid).
Inače, šimširov moljac je strana invazivna vrsta koja napada šimšir –Buxus sempervirens i druge vrste iz ovoga roda a može uzrokovati štete i na japanskoj kuriki –Euonymus japonica i nekim vrstama iz roda božikovina – Ilex.
Vrsta je vrlo štetna jer može uzrokovati potpuni gubitak lista šimšira i time dovesti do njegovog propadanja.
Leptir koji ima bjelkasta krila sa smeđim rubom odlaže jaja s donje strane lista šimšira. Iz jaja se razvijaju mlade gusjenice koje su zelene boje s crnom glavom, a na tijelu imaju uzdužne crne deblje pruge i bijele tanje pruge. One su izuzetno proždrljive i pokretljive, a počinju sa hranjenjem već u ožujku što traje sve do listopada. Štetnik prezimljava u stadiju gusjenice zadnje generacije koja je zaštićena u kokonu ili svilenastom zapretku sa svilenim nitima između listova šimšira. Ona nastavlja svoj razvoj u proljeće kada iz kukuljice izlaze leptiri.

POGREB Skip to content